U svjetlu rastućih izazova u upravljanju otpadom širom svijeta, uključujući globalno zagađenje, iscrpljivanje resursa i porast količine otpada, koncept nula-otpada sve više postaje ključan dio rješenja. Fokusirajući se na smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje otpada, implementacija ovog koncepta zahtijeva značajne promjene u proizvodnji, potrošnji i odlaganju otpada. U gradu Sarajevu, postavljanje efikasnog modela upravljanja otpadom dobiva poseban značaj te se nastoji uspostaviti kao primjer koji bi mogao podstaknuti i druge gradove u Bosni i Hercegovini.

Koncept nula-otpada, ne samo da predstavlja cilj, već i filozofiju koja zahtijeva reviziju načina na koji koristimo resurse. Ideja je da se životni ciklusi proizvoda redizajniraju kako bi se omogućilo njihovo ponovno korištenje. Suština ovog pristupa je izbjegavanje deponovanja otpada. No, nula-otpada ne samo da pomaže u očuvanju okoline, već može imati i značajne ekonomske koristi, što uključuje smanjenje troškova odlaganja otpada, povećanje efikasnosti resursa putem reciklaže i ponovne upotrebe te podsticanje inovacija u proizvodnji i tehnologiji. Ove ekonomske prednosti čine nula-otpada ne samo ekološki, već i ekonomski održivim pristupom upravljanja otpadom. Kako ističe Dr. Paul Connett, vodeći svjetski stručnjak za nula-otpada, “Nula-otpada je vizija, ali je i ostvariv cilj. To je način razmišljanja koji nas vraća osnovama, smanjenju potrošnje i promišljanju naših svakodnevnih odluka o otpadu.”

National Geographic, navodi japanski grad Kamikatsu kao inspirativan primjer kako mala zajednica može postići impresivne rezultate u ostvarivanju koncepta nula-otpada. Grad je uveo sistem razdvajanja otpada u 45 različitih kategorija, čime je postigao visok nivo reciklaže. Europa, također, nije izuzetak u ovim naporima. Ljubljana, prvi europski glavni grad koji je preuzeo obavezu da postane grad bez otpada, predstavlja još jedan podstrek za smanjenje otpada i očuvanje resursa. Dok se odvojeno sakupljanje biootpada priprema da postane zakonska obaveza u cijeloj Europi, Ljubljana je već godinama ispred, što je rezultat dugoročnih investicija i predanosti uz naglasak na prevenciju, ponovnu upotrebu i recikažu. Ljubljana je implementirala sistem sakupljanja otpada od „vrata do vrata“, ali to je samo jedan aspekt njihovog sveobuhvatnog pristupa. Grad posjeduje dva centra za recikliranje otpada iz domaćinstava, a jedan je toliko popularan da privlači više od 1000 posjetilaca dnevno. Osim toga, grad nudi mogućnost ponovne upotrebe predmeta putem radionica gdje građani mogu naučiti kako popraviti oštećene stvari, što dodatno podstiče kulturu održivosti i samoodrživosti. Ovi primjeri naglašavaju moć lokalnih inicijativa u stvaranju održivih i ekološki osviještenih zajednica.

Promjene potrebne za očuvanje resursa i okoliša u Kantonu Sarajevo

Upravljanje otpadom treba se temeljiti na hijerarhiji koja uključuje prevenciju, ponovnu upotrebu, reciklažu, obradu i deponovanje, s ciljem smanjenja negativnih učinaka otpada i poboljšanja iskoristivosti resursa. Nažalost, u Kantonu Sarajevo je situacija trenutno obrnuta, jer se čak 98% otpada deponuje, što predstavlja veliki problem. To znači da se resursi nepotrebno gube, a okoliš trpi. Potrebne su hitne promjene kako bismo zaustavili ovaj trend što je ključno za očuvanje našeg okoliša i poboljšanje kvaliteta života u našem gradu.

Jedan od ključnih izvora ovog izazova je nerazumijevanje važnosti smanjenja otpada, recikliranja i ponovne upotrebe od strane proizvođača i potrošača, a to znači da mnogi ne shvataju koliko je bitno ograničiti količinu otpada koja se proizvodi, te koliko je korisno ponovno koristiti ili reciklirati materijale umjesto da se isti odlažu. Također, nedostatak adekvatne infrastrukture za razdvajanje i obradu otpada dodatno pogoršava ovu problematiku obzirom da veći broj stanovnika nema priliku ili mogućnost odvajanja otpada na izvoru nastanka ili pravilnog tretiranja istog. Ovo posebno utiče na okoliš kroz povećano zagađenje tla, vode i zraka te kroz degradaciju prirodnih ekosistema i ugrožavanje biodiverziteta. Svi ovi izazovi su rezultat ekonomske situacije, jer nedostatak sredstava često sprječava investicije u infrastrukturu za upravljanje otpadom, ali su i posljedica tradicionalnog pristupa prema otpadu kao socijalnoj kategoriji, umjesto kao ekološkom i ekonomskom pitanju.

Kako možemo odgovorno djelovati i doprinijeti smanjenju otpada?

Da bismo odgovorno djelovali i doprinijeli smanjenju otpada, ključno je prvo promijeniti način razmišljanja o otpadu i uložiti u efikasnije metode njegovog upravljanja. To podrazumijeva sveobuhvatno obrazovanje djece i stanovništva o važnosti prevencije nastanka otpada, recikliranja i ponovne upotrebe, izgradnju naprednije infrastrukture za obradu otpada te donošenje konkretnih politika koje podržavaju održivo upravljanje otpadom. Samo zajedno radeći na tome, možemo značajno poboljšati situaciju i zaštititi naše resurse i okoliš. Tako na primjer, implementacijom programa razdvajanja otpada na nivou domaćinstava i škola, uz efikasne kampanje informisanja, može se značajno smanjiti količina otpada koja završava na deponiji. Također, poticanje inovacija u dizajnu proizvoda koji su manje štetni po okoliš i lakše reciklirajući može dugoročno doprinijeti smanjenju otpada.

S ciljem unapređenja sistema upravljanja otpadom i smanjenja negativnih uticaja na okoliš, u 2023. godini je KJKP RAD uz pomoć eksperata iz Češke Republike izradio Strateški plan za upravljanje otpadom u Kantonu Sarajevo za period 2023-2030. Ovaj plan predviđa značajna ulaganja u infrastrukturu, jačanje sistema odvojenog prikupljanja otpada te otvaranje novih reciklažnih dvorišta. U Strateškom planu definisana je vizija našeg preduzeća – postati vodeće regionalno preduzeće u oblasti integrisanog, održivog, modernog, okolišno orijentisanog i ekonomično efikasnog upravljanja otpadom. Vođeni misijom osiguravanja čistog i lijepog Sarajeva, kontinuirano radimo na poboljšanju naših usluga i infrastrukture.

Kako bismo smanjili količine otpada, prvo moramo razumjeti njegov sastav. Iz tog razloga, započeli smo kvartalnu analizu sastava i strukture otpada. Analiza koju provodimo svaka tri mjeseca, pokazala je da ambalažni otpad čini veliki dio miješanog komunalnog otpada / čak 40%. Postavljanjem zelenih otoka s plavim, žutim i zelenim kontejnerima, težimo smanjenju udjela ambalažnog otpada u miješanom komunalnom otpadu sa trenutnih 40% u narednom periodu. Ohrabrujuća činjenica je da su rezultati već vidljiviji te je KJKP RAD od postavljanja nove infrastrukture (zeleni otoci i reciklažna dvorišta) povećalo količine odvojenog prikupljenog otpada za 70% u odnosu na prethodnu godinu. Plan je da se nastavkom projekta u strateškom periodu do 2030. godine obezbijedi odvojeno prikupljanje otpada za 50% u odnosu na ukupno proizvedeni otpad.

Stoga, potrebno je započeti sa selektivnim odlaganjem otpada kako bi se omogućila njegova reciklaža i istovremeno znatno smanjilo, ili u potpunosti izbjeglo odlaganje otpada na deponije. To će usmjeravati otpad ka njegovoj ponovnoj upotrebi kao energenta ili sirovine. Reciklaža je ključna za očuvanje prirode, uštedu energije i smanjenje količine otpada, jer istom doprinosimo očuvanju prirodnih resursa, produžavamo vijek trajanja deponije i smanjujemo negativne uticaje na okoliš.

KJKP RAD d.o.o. Sarajevo je posvećeno unapređenju sistema upravljanja otpadom, ali za postizanje stvarnih promjena potrebna je podrška i aktivno učešće svih građana. Zajedno možemo stvoriti čišći, zdraviji i održiviji Kanton Sarajevo.

Autor: Ermina Memišević, KJKP RAD

Ovaj tekst je rezultat rada učesnika Radionice o medijskoj pismenosti: Izvještavanje o cirkularnoj ekonomiji, održane u okviru Sedmice cirkularne ekonomije Zapadnog Balkana. Tekst odražava stajališta i razumijevanje autora stečena tokom radionice i ne predstavlja službeni stav organizatora.